Vrnjacka-reka-nocu

 

 

 

 

Vrnjačka Banja je najveće i najpoznatije banjsko lečilište u Srbiji  i tradicionalno vrlo privlačan turistički centar za odmor i rekreaciju. Banja se nalazi u centralnoj Srbiji, oko 200 km južno od Beograda.Drumskom i železničkom saobraćajnicom koja dolinom Zapadne Morave spaja magistralne puteve Balkana, Beograd – Sofija i Beograd – Atina, Vrnjačka Banja je veoma dobro povezana sa svim krajevima bivše Jugoslavije,a dobrim planinskim putevima sa svojim brdsko-planinskim zaleđem koje čine široko područje očuvane prirodne sredine. U ovaj kompleks spadaju visoke planine Kopaonik (2017m), Željin (1785m), zatim Stolovi (1376m) i obližnji pitomi Goč (1216m). Klima je umereno kontinentalna. Uticaj obližnjih planina daje mikroklimi Vrnjačke Banje poseban karakter i čini je veoma prijatnom. Leta su umereno topla sa svežim jutrima i večerima, a zime su snegovite i bez oštrih mrazeva. Srednja godišnja temperatura je 10,5oC, a srednja temperatura 20oC.
Vrnjačka Banja ima veoma dugu lečilišnu tradiciju. Na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II do IV veka RImljani su izgradili svoje lečilište i oporavilište AQUAE ORCINAE. O tome nam svedoče arheološki nalazi u užem jezgru rimske banje, odnosno, bazen za kupanje, rimski izvor tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca koji je iz kultnih motiva ostavljan u lekoviti izvor. Ovde su na lečenjei oporavak mahom dolazili legionari V legije Flaviana i VII legije Klaudiana, kao romanizovana plemenska aristokratija starosedelaca. Razvoj moderne Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu. Danas je Vrnjačka Banja najveće srpsko banjsko lečilište i cenjeni turistički centar. Šira oblast Vrnjačke Banje predstavlja najbogatije i nazanimljivije turističko područje Srbije. To je područje gde se na svakom koraku srednji vek susreće sa modernim tokovima. Na severu je pitoma plodna oranica zapadnog Pomoravlja, a na jugu, preko 100 km duga lisura Ibra koji se hučno probija planinskim klancima prastare Daradnije, kasnije Raške, gde je nastala srpska država. Tu su i visoke planine sapoznatim zimskim sportskim centrima, među koj se naročito ističe Kopaonik. Najzad, ovo je regija sa najzančajnijim spomenicima srpske srednjovekovne kulture, posebno manastirima s monumentalnim fresko slikarstvom, od kojih je neke, kao svetsku kulturnu baštinu, zaštitio UNESCO.
Preko cele godine, posebno u mesecima letnje turističke sezone, Vrnjačka Banja svojim posetiocima nudi izuzetno bogat, sadržajan i raznovrstan kulturno – zabavni program. Brojni sportsko – rekreativni objekti i tereni pružaju vrlo povoljne uslove za rekreaciju i pogodni su za pripreme vrhunskih sportskih ekipa.

U Vrnjačkoj Banji do sada je istraženo šest izvora mineralnih voda, četiri su nadaleko poznata:

  • Topla Mineralna Voda,
  • Snežnik,
  • Jezero I
  • Slatina.

Lekovite mineralne vode vrnjačke banje prema međunarodnoj klasifikaciji pripadaju dvema kategorijama:

 

  • topla mineralna voda (36,5 c) što spada u red alkalnih ugljeno-kiselih homeotermi i koristi se za piće, kupanje, inhalacije, podvodnu masažu.
  • hladne mineralne vode: snežnik (17 c), jezero (27 c), slatina (14 c), koje pripadaju grupi zemno alkalnih ugljeno kiselih akrotopega.

Indikacije:

  • Oboljenja organa za varenje
  • Šećerna bolest, gojaznost, poremećaj metabolizma
  • Oboljenja bubrega i mokraćnih puteva
  • Hronična vaskularna oboljenja